Ia Aokuso, na faasilasila mai ai e le au fai vailaʻau e mafai ona latou faia le mea ua leva ona foliga mai e le mafai: o le talepeina o nisi o mea leaga e sili ona tumau i lalo o tulaga vaivai. O mea e pei o le per- ma le polyfluoroalkyl (PFAS), e masani ona taʻua o vailaʻau e faavavau, o loʻo faaputuputu i le siosiomaga ma o tatou tino i se saoasaoa mataʻutia. O lo latou tumau, e faavae i luga o le fusiua o le carbon-fluorine e faigata ona motusia, e avea ai le PFAS ma mea e aoga tele e fai ma ufiufi e le susu ma e le pipii ma foam e tineia ai le afi, ae o lona uiga o vailaʻau e tumau mo le tele o seneturi. O nisi o sui o lenei vasega tele o vailaʻau ua iloa e oona.
O le 'au, na taitaia e le foma'i fa'akemikolo a le Iunivesite o Northwestern o William Dichtel ma le tamaititi a'oga fa'au'u o Brittany Trang, na latou maua se vaivaiga i le perfluoroalkyl carboxylic acids ma le vaila'au GenX, o se vaega o le isi vasega o le PFAS. O le fa'avevela o vaila'au i totonu o se solvent e tipi ese ai le vaega o le carboxylic acid o vaila'au; o le fa'aopoopoina o le sodium hydroxide e faia ai le vaega o totoe o le galuega, ma tu'ua ai ni fluoride ions ma ni mole molela'au e le afaina tele. O lenei motusia o le fusi C–F malosi tele e mafai ona fa'ataunu'uina i le na'o le 120 °C (Science 2022, DOI: 10.1126/science.abm8868). O lo'o fa'amoemoe le au saienitisi e fa'ata'ita'i le metotia fa'asaga i isi ituaiga o PFAS.
A o le’i faia lenei galuega, o fuafuaga sili ona lelei mo le toe faaleleia o le PFAS o le taofia lea o vaila’au po’o le talepeina i le vevela maualuga tele e fa’aaoga ai le tele o le malosi—lea atonu e le atoatoa lona aoga, fai mai Jennifer Faust, o se foma’i i le Kolisi o Wooster. “O le mafua’aga lea e matua’i folafolaina ai lava lenei faiga o le vevela maualalo,” o lana tala lea.
Sa matuā taliaina lelei lenei metotia fou o le vaevaeina o mea i le tulaga o isi sailiiliga o le 2022 e uiga i le PFAS. Ia Aokuso, na lipotia mai ai e le au suʻesuʻe a le Iunivesite o Stockholm na taitaia e Ian Cousins o le vai timu i le lalolagi atoa o loʻo i ai le maualuga o le perfluorooctanoic acid (PFOA) e sili atu nai lo le tulaga fautuaina a le US Environmental Protection Agency mo lena vailaʻau i le vai inu (Environ. Sci. Technol. 2022, DOI: 10.1021/acs.est.2c02765). Na maua foʻi i le suʻesuʻega le maualuga o isi PFAS i le vai timu.
“Ua leva ona lē toe gaosia le PFOA ma le PFOS [perfluorooctanesulfonic acid], o lea ua faaalia ai lo la tumau pea,” o le tala lea a Faust. “Ou te le’i manatu o le a tele faapenei.” O le galuega a Cousins, o lana tala lea, “o le tumutumu lea o le aisa.” Ua maua e Faust ni ituaiga fou o PFAS—o ituaiga e le o mataituina soo e le EPA—i le vai timu a Amerika i ni maualuga maualuga nai lo nei vailaau tuai (Environ. Sci.: Processes Impacts 2022, DOI: 10.1039/d2em00349j).
Taimi na lafoina ai: Tesema-19-2022
